Pristupačnost podrazumeva prilagođavanje okruženja, informacija, načina komunikacije itd. na način da takvo okružennje može da bude korišćeno ili primećeno od strane svakog lica, bez dodatne pomoći. | ||
Pristupačnost u tom smislu znači da su zgrade i javni prostori, radna mesta i domaćinstva, transportna sredstva i potrepštine, usluge i prostorije za odmor, fizički dostupne svima bez dodatne pomoći drugog lica. | ||
Posebno, pristupačnost znači da ne samo stepenice, već takođe liftovi ili pokretne rampe omogućavaju pristup određenom prostoru, da su informacije istaknute transparentno i jasno, bez korišćenja komplikovanog administrativnog jezika i da, na primer, osobe koje imaju problem sa sluhom mogu da nauče nove informacije u vezi sa predstavljenim sadržajem bez većih problema. | ||
Dodatno, definicija podrazumeva i digitalnu pristupačnost. To znači da vebsajtovi moraju da budu dizajnirani tako da bilo ko može da ih koristi. | ||
Pristupačnost je korisna svakom: osobama sa ili bez invaliditeta, starijim osobama, deci, roditeljima i ljudima koji imaju ograničenu sposobnost kretanja. U tom smislu lift pomaže osobama koje koriste kolica, starijim ljudima kojima je kretanje otežano i sl. Takođe, ono što osobama koje imaju problema sa učenjem treba – to su prvenstveno tekstovi napisani jednostavnim i razumljivim jezikom ili ilustracijama – kao i da koriste osobama koje na primer: slabo govore engleski jezik, koje ne mogu ili otežano čitaju ili ne znaju ništa o mestu koje posećuju. |
||
|
U 2006-oj godini Ujedinjene nacije su usvojile Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom, koja ima za cilj promociju, zaštitu i osiguravanje potpunog i jednakog užitka svih ljudskih prava i osnovnih sloboda, za sve osobe sa invaliditetom. Ovo podrazumeva potpunu pristupačnost, učestvovanje u javnom i kulturalnom životu, ličnu mobilnost i nezavistan život. |
|
Iste godine, Savet Evrope je objavio Akcioni plan za promociju prava i potpuno učestvovanje lica sa invaliditetom u svim oblastima života, u cilju sprečavanja da ljudi sa invaliditetom budu percipirani kao pojedinci u društvu kojima je neophodna nega, već kao jednaki i punopravni građani. Uzimajući u obzir prethodno navedeno, započet je proces značajno drugačije percepcije osobe sa invaliditetom, posredstvom koje se stvara ponuda koja je korisna i dostupna SVIMA, bez obzira na to da li osobe imaju posebne potrebe ili ne. Ovakva promena u razmišljanju je takođe primenjiva na turistički sektor. Turizam je prvoklasna društvena ugodnost koja mora biti pristupačna svim građanima, bez isključivanja ikoga, bez obzira na lične, socijalne, ekonomske ili druge okolnosti. |
||
S obzirom na to da je Evropska unija u 2011-oj godini postala 97-mi potpisnik Konvencija Ujedinjenih nacina o pravima osoba sa invaliditetom, EU je razvila programe kako bi stvorila ”Evropu bez prepreka” do 2020-te godine, od kojih bi 80 miliona Evropljana imalo korist. Posebna pažnja je posvećena činjenici da ljudi sa invaliditetom mogu da uživaju u svom pravu da u slobodno vreme putuju bez ikakvih neugodnosti. |